Svečana akademija u čast bl. Alojzija Stepinca održana je prvoga dana
trodnevnice pred Stepinčevo u četvrtak 7. veljače u dvorani Vijenac
Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Akademiju su
organizirali Postulatura blaženog Alojzija Stepinca i Nadbiskupsko
bogoslovno sjemenište u Zagrebu. U prvom dijelu programa rektor
Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu mr. Anđelko Košćak
predstavio je godišnjak Glasnika bl. Alojzija Stepinca za 2018. godinu.
Spomenuo je kako je od izlaženja prvoga broja Glasnika, potom Godišnjaka
prošlo 25 godina te je uredniku svih brojeva, postulatoru kauze za
proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca mons. Jurju Batelji čestitao na
tom jubileju. Za odgovor na pitanje „koja je svrha Glasnika odnosno
Godišnjaka?“ mr. Košćak uputio je na urednikove riječi „biti svjetlo na
putu našeg svagdašnjeg života u ovoj 2019. godini“.
Na početku Godišnjaka, s jasnom namjerom, nalazi se molitva za
proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, potom fotografija s primanja u
Molitvenu zajednicu Bl. Alojzija Stepinca u župi Svibovec kod
Varaždinskih Toplica te upute kako se uključiti odnosno osnovati
zajednicu kojih diljem Hrvatske ima pedesetak te ukupno oko 6500
članova. Time se jasno vjernicima pruža izvrstan put upoznavanja života i
svetosti bl. Stepinca i način kako svi zajedno možemo pridonijeti i
pomoći oko blaženikove kanonizacije – zajedničkom i redovitom molitvom,
širenjem poruka i istine o bl. Stepincu, rekao je mr. Košćak.
Od tekstova koji su objavljeni u Godišnjaku istaknuo je i prikaz
euharistijskog kongresa održanog u Dubrovniku 1909. godine, osvrte na
proslavu Stepinčeva 2018. godine diljem domovine, ali i u iseljeništvu,
kao i osvrte na hodočašća pojedinih (nad)biskupija u Krašić i zagrebačku
katedralu o 20. obljetnici od proglašenja blaženim Alojzija Stepinca i
njegove 120. obljetnice rođenja. Posvijestio je kako se „Glasnik
neprestano zauzima, prati i diže glas za sve nepravedno osuđene,
pogubljene, nestale, za sve one koji su poradi svojih čisto vjerskih –
kršćanskih i domoljubnih uvjerenja, najčešće bez suda i presude ‘nestali
u mraku bezbožnoga komunizma’“.
U drugom dijelu akademije mons. Batelja predstavio je knjigu „Blaženi
Alojzije Stepinac i prognani slovenski svećenici u II. svjetskom ratu“.
„Niti jednu tvrdnju nisam napisao, a da za nju nisam imao potvrdu,
dokument bilo iz crkvenih, državnih, partijskih, udbinih ili arhiva
međunarodnih organizacija. Ono što sam istražio ostavit ću u arhivu da
Crkva i narod imaju na raspolaganju i mogu njime okoristiti“, pojasnio
je mons. Batelja. Uz samu knjigu podsjetio je kako su Nijemci gotovo sve
svećenike u Sloveniji pohapsili, stavili u logore, a jedan dio
kamionima preko Sutle prebacili u Hrvatsko zagorje od kud su došli u
Zagreb. Neki su u Zagreb dolazili i organiziranim vlakovima. Nadbiskup
ih je gotovo sve zbrinuo. Spomenuo je i kako je 20.000 Slovenaca
prebačeno preko granice.
„Nadbiskup Stepinac se putem Caritasa brinuo i zbrinuo sve prognane
Slovence. Imamo lijepi broj zahvala slovenskih vjernika i svećenika koji
su vidjeli nadbiskupovu blizinu“, istaknuo je mons. Batelja. Među
svećenicima koje je nadbiskup Stepinac zbrinuo bilo je 95 redovnika
različitih družbi te 438 biskupijskih svećenika, među kojima najviše iz
Mariborske biskupije. Spomenuo je i slovenske svećenike koji su ubijeni
na području Hrvatske. „Čitajući ovu knjigu, može se doći do sigurnosti o
blaženiku, te rasti u ljubavi prema Bogu i bližnjemu u ponosu što ste
dio Stepinčeve duhovne baštine“, rekao je mons. Batelja.
Uz knjigu je zanimljivo spomenuti kako su predgovor potpisali biskupi
Mariborske metropolije: mariborski nadbiskup Alojzije Cvikl, celjski
biskup Stanislav Lipovšek i soboški biskup Peter Štumpf. Oni ističu kako
„nadbiskup Stepinac nije bio samo prijatelj, već i spasitelj prognanih
slovenskih svećenika, te drugih bjegunaca i patnika u vrijeme Drugoga
svjetskog rata. Objavljeni dokumenti i posebno svjedočanstva svećenika i
redovnika – prognanika – rječito svjedoče da su u zagrebačkom
nadbiskupu Stepincu uistinu susreli Isusa Krista, Dobrog Pastira i
Milosrdnog Samarijanca. Mi slovenski biskupi zahvalni smo autoru da je u
knjizi osvježio korijene dubokog prijateljstva i Stepinčeve povezanosti
sa Slovencima i sa slovenskim svećenicima“.
Okupljenima se obratila i prof. Esther Gitman koja je izrazila radost da
spada među one povjesničare koji su imali prilike pregledati dokumente i
tako upoznati Stepinca. „Kad sam ušla u dokumente za mene je to bio kao
izvor ‘svježe vode’“, rekla je. Podsjetila je kako je Stepinac rekao da
će jednoga dana ljudi moći iz dokumenata saznati istinu.
U glazbenom dijelu nastupili su Tamburaški orkestar, Oktet i Zbor
Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa. Višeslav Foretić (bogoslov III.
godine) recitirao je pjesmu „Anđeo u katedrali“ Vinka Nikolića, a
program su vodili Toni Svitlanović (bogoslov IV. godine) i Leon Fogadić
(bogoslov I. godine). Uz mnoštvo Blaženikovih štovatelja na akademiji su
bili hvarski biskup mons. Petar Palić, zagrebački pomoćni biskup mons.
Mijo Gorski, vojni ordinarij u miru mons. Juraj Jezerinac i rektor
Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić. (IKA/TUZG)
