Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima ovu prispodobu: »Kraljevstvo je nebesko kao kad domaćin rano ujutro izađe najmiti radnike u svoj vinograd. Pogodi se s radnicima po denar na dan i pošalje ih u svoj vinograd. Izađe i o trećoj uri i vidje druge gdje stoje na trgu besposleni pa i njima reče: ’Idite i vi u moj vinograd pa što bude pravo, dat ću vam.’ I oni odoše. Izađe opet o šestoj i devetoj uri te učini isto tako.
A kad izađe o jedanaestoj uri, nađe druge gdje stoje i reče im: ’Zašto ovdje stojite vazdan besposleni?’ Kažu mu: ’Jer nas nitko ne najmi.’ Reče im: ’Idite i vi u vinograd.’ Uvečer kaže gospodar vinograda svojemu upravitelju: ’Pozovi radnike i podaj im plaću počevši od posljednjih pa sve do prvih.’ Dođu tako oni od jedanaeste ure i prime po denar. Pa kada dođu oni prvi, pomisle da će primiti više, ali i oni prime po denar. A kad primiše, počeše mrmljati protiv domaćina: ’Ovi posljednji jednu su uru radili i izjednačio si ih s nama, koji smo podnosili svu tegobu dana i žegu.’ Nato on odgovori jednomu od njih: ’Prijatelju, ne činim ti krivo. Nisi li se pogodio sa mnom po denar? Uzmi svoje pa idi. A ja hoću i ovomu posljednjemu dati kao i tebi. Nije li mi slobodno činiti sa svojim što hoću? Ili zar je oko tvoje zlo što sam ja dobar?’ Tako će posljednji biti prvi, a prvi posljednji.« Riječ Gospodnja.
Komentar: BOŽJE MILOSRĐE I LJUDSKA ZAVIST
Danas Isus priča o radnicima u vinogradu. Da bolje razumijemo poruku i pouku pojasnit ćemo neke bitne pojmove.
- Radnici koji su htjeli nešto zaraditi za preživljavanje dolazili bi jutrom na gradski trg i čekali da dođe koji zemljoposjednik ili njegov sluga i povede sa sobom onoliko radnika koliko je trebalo za taj dan.
- Plaća za unajmljeni rad bila je dogovorena odmah u jutro. Radnik nije mogao ni smio tražiti više nego što je ponuđeno.
- Ako bi bilo premalo ljudi na tržištu rada zemljoposjednik bi dolazio i više puta na trg tražiti pridošle radnike i svakako da je njihova dnevnica bila manja od onih koji su radili od jutra.
- Nekada bi gospodar odlazio i pred sam kraj dana tražiti radnike da se dovrši planirani posao za taj dan. Takvi radnici bili bi sretni da barem dobiju jesti za svoj minimalni rad.
U našoj stvarnosti gospodar vinograda je sam Bog. Vinograd je naš svijet u kojemu živimo a rad u vinogradu je naše opredjeljenje za Boga.
Nisu svi ljudi rođeni kao kršćani, u vjerničkim obiteljima, u Božjim i moralnim zasadama, u ambijentu koji bi pogodovao njihovu napredovanju i rastu u vjeri. Mnogi sjede ‘vas dan besposleni na trgu’. Pa i njih Bog poziva u trenu kada su već izgubili svaku nadu u smisao života i besplodnog djelovanja- Sjetimo se razbojnika na križu koji je u posljednjem trenutku života odgovorio na Božju ljubav i milosrđe i bio spašen. Isus želi naglasiti da Bog nije veleposjednik koji koristi tuđu nevolju i jeftino pribavlja radnu snagu za svoje interese nego da je dobri Otac kojemu je žao svakoga izgubljenog djeteta koje luta bespućima ovoga svijeta i želi da se svi ljudi spase. Nije odredio broj spašenih i pozvao samo one ‘jutarnje’ nego izlazi kroz čitav dan i nudi svoju ljubav i dobrotu i onima koji su potpuno odlutali. Vjera je nezasluženi dar Božji nama ljudima a vlasnik dara može svoje darove dijeliti kada i kome hoće.
Nama vjernicima treba biti, ako smo uistinu vjernici, velika radost kada Bog nekome pruži milosrđe i na kraju dana. Naša zavist pokazuje da nismo ni približno razumjeli Isusa kojemu je stalo do svakoga čovjeka. Svima koji imamo dar vjere od početka mora biti neizmjerna radost za svakog novog člana Kristove Crkve, za svakog povratnika, za svakoga obraćenika pa bilo to i pet prije dvanaest. Naši darovi neće se umanjiti time što Bog i druge obdaruje vjerom ali naša sebičnost i zavist nas može odvesti dublje u ponor od onih koji su prihvatili Evanđelje na kraju dana.
