Sudjelovanje vjernika na misama i obredima vazmenoga trodnevlja ove godine nije moguće zbog odredbi biskupa Hrvatske biskupske konferencije o sprječavanju koronavirusa. Gostujući u HKR-ovoj emisiji “Aktualno” 6. travnja, liturgičar mr. Tomislav Hačko govorio je o razlikama u ovogodišnjim obredima vazmenog trodnevlja, u odnosu na redovita slavlja.
Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata dala je konkretne upute za sudjelovanje u obredima vazmenog trodnevlja koje se odnose izričito i samo na 2020. godinu. Vlč. Hačko podsjetio je kako svi ti obredi imaju korijen već u 4. stoljeću i nisu se puno mijenjali kroz povijest.
Prema riječima vlč. Hačka, obično bi u prijepodnevnom dijelu Velikog četvrtka bila misa posvete ulja i obnova svećeničkih obećanja.
“Budući da smo pogođeni pandemijom koronavirusa, prema uputama Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, biskupi Misu posvete ulja može odgoditi za neki drugi dan. Neki će biskupi tu misu zadržati, neki neće”, istaknuo je vlč. Hačko.
Na Veliki četvrtak ustanovljena je euharistija te se misa Večere Gospodnje slavi u poslijepodnevnim satima.
“U misi Večere Gospodnje stavljen je naglasak na znak bratske ljubavi pa na toj misi svećenik pere noge vjernicima. No, zbog novonastale situacije, i jer nema naroda, taj se obred ispušta. No Kongregacija je već istaknula da taj obred i nije obvezatan, već je i prije bio dan svećenicima na izbor. Ove se godine ispušta i procesija s Presvetim Oltarskim Sakramentom na krajuu obreda Velikog četvrtka, kojom se simbolično pokazuje kako Isusa nema sve do vazmenog bdijenja na Veliku subotu”, naglasio je vlč. Hačko.
Veliki petak je jedini dan u godini kad Katolička Crkva ne slavi misu, ali postoje obredi.
“Što se tiče tijeka obreda Velikog petka, nema promjene, ali istaknuto je kako se obredi mogu slaviti samo u katedralnim i župnim crkvama, a ne i u drugim”, objasnio je naš sugovornik.
Nadodao je ako biskupu ili župniku pomaže vjernik prilikom obreda, odredba Kongregacije je da se gesta poljupca u klanjanju križu pridržava predvoditelju, kao i pričest. Uputa vjernicima je da se mogu molitveno ujediniti te će Hrvatski institut za liturgijska slavlja pripremiti prigodne materijale u slučaju zapriječenosti sudjelovanja vjernika u vazmenom trodnevlju.
Ove godine uvodi se i jedan molitveni zaziv koji se dosad nije čitao.
“To je Kongregacija dala svakom biskupu na izbor hoće li uvrstiti molitvu za bolesne i one koji se brinu za bolesne u kontekstu pandemije koronavirusa. Ta se molitva može dodati ako je velika potreba”, naglasio je vlč. Hačko.
Vazmeno bdijenje na Veliku subotu slavi se u različito vrijeme, ali će biti promjena u početnom dijelu vazmenoga bdijenja.
“U službi svjetla ispušta se blagoslov ognja kojim se pali uskrsna svijeća i neće biti procesije s uskrsnom svijećom. Kongregacija je odredila da vazmeno bdijenje odmah kreće s upaljenom uskrsnom svijećom i hvalospjevom “Exsultet”. Budući da nema krštenika, tj. vjernika, nema ni obreda krštenja, ali ima obnova krsnih obećanja koja bi se održala bez obzira ima li novokrštenika. Katekumeni će se ove godine krstiti drugom prilikom”, objasnio je vlč. Hačko.
Što se tiče blagoslova hrane, prema njegovim riječima, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić dao je dopuštenje da glava obitelji može blagosloviti jelo.
“Blagoslova se ne treba bojati, ali naravno, neki blagoslovi pridržani su biskupima”, zaključio je vlč. Hačko u razgovoru za HKR. (IKA)
