Na Izvanrednom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, održanom u utorak 7. lipnja u Zagrebu u sjedištu HBK, biskupi su izrazili duboku zabrinutost koja je povezana s aktualnim teškoćama demokratskog funkcioniranja vlasti u Hrvatskoj. izvor: Laudato
U svom priopćenju naglašavaju kako je bolno promatrati postupke s nedostatkom odgovornosti i nebrige za vrijednosti koje su u temelju slobodne hrvatske države, a za koje su podnesene tolike žrtve hrvatskih branitelja.
U danima kada se spominjemo 25. obljetnice hrvatske državnosti, biskupi pozivaju vjernike neka u svoje molitvene nakane uključe rad odgovornih za politički život i brigu za opće dobro naroda i Domovine.
Izvanrednom zasjedanju nazočio je i novoimenovani šibenski biskup mons. Tomislav Rogić.
Biskupi su također ponovno raspravljali o nacrtu dokumenta “Da vaša radost bude potpuna -smjernice za župnu katehezu”. Usvojili su i “Pravilnik Hrvatske biskupske konferencije” koji stupa na snagu 1. rujna 2016. godine. U kontekstu Hrvatske katoličke mreže (HKM), kao krovne medijske ustanove HBK, biskupi su posvetili pozornost analizi programa Hrvatskog katoličkog radija (HKR). Istaknuta važnost evangelizacijske uloge koju ima radio i drugi katolički mediji. U vidu što boljeg ostvarenja ove zadaće ovoj temi posvetit će se pozornost i na narednim zasjedanjima.
Susret članova HBK s redovničkim poglavarima
Prijepodne je održan redoviti godišnji susret hrvatskih biskupa s provincijalima članovima Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica na kojem se razgovaralo o temi “Naša Crkva i katoličke škole”.
Na početku susreta nazočne su pozdravili predsjednik HBK, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, te u ime HKVRPP-a o. Anto Gavrić, provincijal Hrvatske dominikanske provincije.
O temi “Naša Crkva i katoličke škole” izvijestio je mons. Antun Škvorčević, predsjednik Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje. U svom izlaganju biskup je podsjetio kako na području Republike Hrvatske postoji 12 srednjih i 8 osnovnih katoličkih škola koje polazi 3.500 učenika i u kojima djeluje 572 profesora i nastavnika.
Katoličke škole ostvaruju jedinstveni odgojno-obrazovni projekt čije je osnovno obilježje sinteza vjere i kulture, znanja i mudrosti. Posebnost katoličkih škola je, uz zajedničke programe s drugim javnim školama, što one provode odgojno-obrazovni projekt utemeljen u Kristu i Evanđelju. One su i odgojno-obrazovne ustanove i mjesto evangelizacije, apostolata i pastoralnog djelovanja.
Na tragu općih reformi školstva u Hrvatskoj i katoličke škole moraju izraditi vlastiti kurikul kojim će uz temeljne predmete iz javnih škola moći ugraditi 20-30 posto programa koji će biti specifičan za ove škole.
Govorilo se i o pitanju usklađivanja statuta, kao i potrebi cjelovite formacije od vrtića, osnovnih i srednjih škola, pa sve do katoličkog sveučilišta. Uslijedila je bogata rasprava u kojoj je izražena radost zbog susreta i svijesti zajedničke odgovornosti biskupa i provincijala za boljitak i napredak Crkve i društva u kojem djeluju katoličke škole.
U nastavku susreta govorilo se o dokumentu HBK “Smjernice za postupanje u slučajevima spolnoga zlostavljanja maloljetnika” kojeg je odobrila Kongregacije za nauk vjere. Smjernice su predviđene kao pomoć crkvenim poglavarima u traženju istine i pravde, kažnjavanju počinitelja te liječenju nanesenih rana.
