Drugog dana Četvrtog zasjedanja Sinode, u subotu 25. studenog, održana je konferencija za novinare u prostorijama pastoralnih ureda na zagrebačkom Kaptolu.
O tijeku i sadržaju dvodnevnog zasjedanja na temu „Crkva zagrebačka u hrvatskome društvu“ govorili su dr. sc. Denis Barić, tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, mons. dr. Stjepan Baloban, voditelj Povjerenstva za Četvrto tematsko područje Sinode te ravnateljica Nadbiskupske klasične gimnazije i članica Sinode Ljuba Duvnjak. Konferencijom za novinare moderirao je vlč. Borna Puškarić, pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije.
Uvodeći u konferenciju za novinare, vlč. Puškarić je podsjetio na riječi zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića s jučerašnjeg otvaranja Četvrtog zasjedanja, kada je poručio da Crkva nema gotova tehnička rješenja za svakodnevna društvena pitanja, niti je pozvana preuzeti neposrednu odgovornost u njihovom rješavanju. Ona, kazao je Kardinal, ne predlaže ekonomske i političke programe, niti daje prednost jednima na račun drugih, već prepoznaje autonomiju ovozemnih stvarnosti, promiče dostojanstvo čovjeka koji je pozvan izvršiti svoju zadaću u svijetu.
Na početku konferencije tajnik Sinode dr. Barić obavijestio je novinare da je u dosadašnjem tijeku Četvrtog zasjedanja svoje intervente podnijelo oko pedeset članova Sinode te napomenuo da se interventi mogu predati i po završetku dvodnevnog zasjedanja, u roku od tri dana. Podsjetio je i na jučerašnju nazočnost visokih gostiju, mitropolita Eparhije zagrebačko-ljubljanske Porfirija Perića i predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademika Zvonka Kusića.
Mons. Baloban istaknuo je kako ovo, Četvrto zasjedanje, za razliku od proteklih triju zasjedanja govori o Crkvi ad extra, o Crkvi u odnosu prema društvu. Istaknuo je teme ekumenizma i međureligijskog dijaloga, koje, kako je rekao, pokazuju da sve religije imaju nešto zajedničko što mogu reći društvu.
Progovorio je i o tome zašto je teško rapsravljati o odnosu Crkve prema društvu te uzroke pronašao u nepoznavanju scijalnog nauka Crkve i nedostatku iskustva, napose zbog onoga što je bilo do 1990. godine.
Crkva je pozvana na samopropitivanje, a upravo je Sinoda jedno takvo iskustvo – kazala je Ljuba Duvnjak, te dodala: Kako bismo kvalitetno djelovali u društvu moramo preispitati sebe, vratiti se na izvore, na temeljno poslanje svakog kršćanina te biti svjesni da smo odgovorni za Crkvu i društvo.
Kao što je stoljećima oblikovala zapadnu civilizaciju, Crkva je i danas pozvana sudjelovati u odgoju i obrazovanju – naglasila je Duvnjak, zaključujući kako postoji veliki interes roditelja za upis u katoličke škole.
Na pitanje novinara o kojim se temama u sinodskoj dvorani najviše raspravlja, mons. Baloban kazao je kako članovi Sinode najviše interesa pokazuju za teme vezane uz karitativnu zauzetost Crkve, socijalnu dimenziju crkvenoga djelovanja te uz Crkvu i medije.
