Pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško predvodio je u srijedu 27. lipnja 2018. godine, na blagdan sv. Ladislava kralja, zaštitnika Zagrebačke nadbiskupije, euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali prigodom spomena na 25. obljetnicu prezbiterskog ređenja svećenika zaređenih 1993. godine.
“Prije 25 godina, u zagrebačkoj je katedrali, zagrebački nadbiskup, Sluga Božji, kardinal Franjo Kuharić, 27. lipnja, zaredio 32 mladomisnika, od kojih 15 dijecezanskih i 17 redovničkih kandidata. Istoga dana u Splitu u konkatedrali sv. Petra, splitski nadbiskup Ante Jurić zaredio je 11 svećenika, od kojih četvoricu franjevaca Splitske provincije, a te su godine zaređeni i svećenici za: Krčku, Hvarsku i Skopsko-prizrensku biskupiju, koji su zajedno studirali na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U međuvremenu dvojica su svećenika preminuli: konventualac fra. Nikola Jureta i vlč. Darko Horvat. Želimo se sjetiti, moliti i Bogu prikazati trojicu naše braće koja su posustala na putu svećeničkog života. Neka i njih zakrili Božje milosrđe i prati njihove živote”, naveo je u svom pozdravnom govoru jubilarac preč. Vlado Razum, duhovnik u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu, pozdravljajući predvoditelja slavlja biskupa Šaška i okupljene svećenike jubilarce, te istaknuvši radost i zahvalnost što slavlje predvodi mons. Šaško s kojim su slavljenici u proteklom vremenu, kroz formaciju i kroz svećeništvo, dijelili radosti i nade, žalosti i tjeskobe svećeničkog poslanja.
Trag koji povezuje našu Crkvu
Biskup Šaško, prenoseći pozdrave i čestitke zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića jubilarcima, u uvodu slavlja rekao je: “U ovu euharistiju unosimo vaše živote, ljude koji su s vama povezani, i žive i pokojne, posebno vaše roditelje, braću i sestre, djedove i bake, obitelji u kojima ste rasli; zatim župe iz kojih ste krenuli u sjemenište i bogosloviju, u redovničke zajednice, kao i župnike, župne vikare, sestre redovnice. Važno mjesto imaju poglavari koji su vas pratili, profesori, suradnici u raznim službama. Posebno pak mjesto imaju vaši biskupi zareditelji, među kojima je sluga Božji, kardinal Franjo Kuharić, koji se tiče svećeništva svakoga od vas, bez obzira gdje ste zaređeni. To je trag koji povezuje našu Crkvu i vidljiv je u svjedočanstvu blaženoga Alojzija Stepinca, od kojega vaši životi nisu odvojivi niti se bez njega može do kraja ispisati vaš životopis.”
U homiliji, nadovezujući se na liturgijska čitanja (Sir 2, 7-13; Ps 15; Mt 7, 15-20), biskup Šaško je podsjetio na Isusov kriterij razlučivanja: Pogledajte plodove. “Učinkovit način za mjerenje našega svećeništva, našega kršćanstva, našega pastorala i prisutnosti u društvu jest prepoznavati plodove. Sigurno da se u svećeničkomu pozivu neposredno na to nadovezuje pitanje: A što su plodovi svećeništva? U odmaku ovih dvadeset i pet godina, što se promijenilo u životu drugih ljudi, u mome životu? Imam li više pouzdanja, vedrine, svjetla? Ako je tako, to jesu plodovi evanđelja. Vide li se ti plodovi u životima ljudi s kojima živim, kojima naviještam evanđelje, svjedočim Krista, ljepotu Crkve i kršćansku kulturu? Plodove odgoja, rada i života s ljudima uistinu je teško odvagnuti. Toliko se puta čini da je taj rad uzaludan. Zato ga vrijedi promotriti u vremenskome odmaku.”
“I vaše je godište bilo ‘prijelazno’“
Govoreći o kontekstu vremena u kojem su jubilarci sazrijevali i rasli na svom putu do ređenja, biskup Šaško je istaknuo: “I vaše je godište bilo ‘prijelazno’: rođeni ste, rasli ste, formirali se za svećeništvo u doba komunizma; dočekali ste i prošli radost slobode i susreli težinu rata, da biste nosili ljude u nadi, liječili rane, obnavljali snagom Radosne vijesti. Sada smo u vremenu u kojemu treba prepoznavati i razlučivati na drukčiji način. Mnogi će reći – zahtjevniji. Puno je onih koji se predstavljaju kao proroci, učitelji, donositelji boljitka i sreće. No, Isus nam kaže da je to prepoznavanje jednostavno: po plodovima. Veličina ljudi koja dolazi samo od Boga prepoznaju se po malenim gestama.”
Istaknuvši da i u svećeničkom životu postoji kušnja da počnemo mjeriti necrkvenim mjerilima, provjeravati necrkvenim kriterijima; da tražimo učinkovitost koja ne traži najprije Božje kraljevstvo, biskup Šaško je rekao da “uvijek postoji opasnost lažnoga proroštva, kakav se najčešće susreće u političkim odnosima koji ne računaju s Bogom ni s vječnošću, dok svakoga dana slušamo ponude i obećanja o lakome putu do bogatstva, uspjeha i zadovoljstva. A lažna su proroštva svi oni prijedlozi, postupanja i odnosi koji pod krinkom dobrohotne pojave stvaraju navezanosti i ovisnosti, vrebajući slobodu čovjeka. Isus ne spominje slučajno vukove, jer oni gospodare svojim područjem. Niti je slučajno prisutna slika bilja s trnjem i bodljama. To bilje se sadi i nalazi na međi, kao ograda koja sprječava ulazak. I što je gušće, to je učinkovitije. Odvajanje i zatvaranje jamče sigurnost, ali onemogućuju rast, sazrijevanje i umnažanje plodova. Mjera naših zajednica, života Crkve nije zatvorenost, jer Crkva je uvijek oslobađala prostore za čovjeka i čovječnost. Nije ni izvanjska učinkovitost, nego ljubav; nikakva dobit, društveni ugled, građen na tko zna kakvim savezništvima, nego radost što smo s Gospodinom. Pritom je važno, kao i u drugim pitanjima, ići putem usvajanja kršćanske ravnoteže: otvarati se, da bi bilo vidljivo prihvaćanje i dostupnost, a istodobno čuvati ono što je u jezgri dragocjenosti koja pokreće.”
Vratimo svježinu kršćanstvu
Govoreći o poslanju za ovo vrijeme biskup Šaško je naveo da je “očito poslanje našega naraštaja da vratimo svježinu kršćanstvu u svijetu koji kao da je odlučio ostati slijep pred vlastitom ljepotom, žedan na svome izvorištu; zaboravan pred svojom prošlošću; kao da je odlučio biti nijem i ne govoriti jezikom kojim govori kultura u koju je uronjen… Naša odgovornost je uvijek ista: da budemo pastiri, a ne najamnici; da ne budemo mlaki, bez obzira na naše slabosti.”
Običava se govoriti o: srebrnim, zlatnim i dijamantnim jubilarcima, no kad je posrijedi crkveni poziv, taj se govor čini neprimjerenim, jer, što su srebro, zlato ili dijamanti u odnosu na povezanost i život s Gospodinom. “Svaki naš jubilej, svako vrijeme ima Kristov sjaj. Taj sjaj je uvijek jednak: prepoznaje se u darivanju i služenju, u poniznosti i malenosti koja čini velika djela; u plodovima Kristova križa koji privlače jednostavnošću i novom ljudskošću preobraženom uskrsnućem. Važno se, stoga, vratiti na one prve titraje zaljubljenosti u Gospodina i na odluku izraženu pred Crkvom i nošenu Crkvom, ne zaboravljajući nadahnuća i uzore, među kojima je ponajprije blaženi Alojzije Stepinac. I dok danas, nakon desetljeća, ponovno slušamo sličan rječnik i neistine, s kakvima smo se suočavali osamdesetih godina prošloga stoljeća, znamo da nam je povjerena snaga koja ne dolazi od nas, nego od Boga, prema riječi koju nam je povjerio Isus: Bez mene ne možete učiniti ništa. Naš narod očekuje jasnu riječ, istinitu i pastirsku. Povjerena je nama. zato molimo zagovor Blaženika. Gospodine, pomozi nam u svjetlu Evanđelja proniknuti u nama povjereno vrijeme, razumjeti poslanje i događaje u kojima sudjelujemo”, završio je homiliju biskup Šaško.
Mnogovrsne i raznolike službe i poslanja
Pred završni blagoslov, zahvalu u ime svećenika jubilaraca izrekao je preč. Vlado Razum, podsjetivši da su slavljenici vršili mnogovrsne i raznolike službe i poslanja tijekom dvadeset i pet godina svećeničkog djelovanja: većina kao župnici, a neki kao profesori na Katoličkom teološkom fakultetu na čelu sa dekanom fra Mariom Cifrakom, neki kao suradnici u biskupijskim ustanovama, neki kao odgojitelji u bogoslovijama i redovničkim zajednicama, a tu su službe provincijala i gvardijana u redovničkim zajednicama. Prisjetio se i četiriju sestara redovnica koje su u Zagrebu studirale teologiju sa slavljenicima: s. Marija Pehar – sada profesorica nas KBF-u Sveučišta u Zagrebu, s. Celina Vidak: odgajateljica novakinja i juniorki u zajednici Školskih sestara franjevki, s. Emila Barbarić, provincijska predstojnica Družbe Kćeri Milosrđa i s. Fides Babić – misionarka u Čileu, te im je zahvalio na molitvama i vjernom redovničkom služenju.
Po blagoslovu biskupa Šaška, uslijedila je zajednička molitva za proglašenje svetim blaženog Alojzija Stepinca na njegovom grobu. Kao što je druženje i podsjećanje na zajedničke godine boravka u Zagrebu započelo u prostorijama Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa, tako je i završeno zajedničkim ručkom te razgledavanjem Bogoslovije koja je prije desetak godina temeljito obnovljena. Danas svećenici slavljenici djeluju u Zagrebačkoj, Varaždinskoj, Požeškoj, Bjelovarsko-križevačkoj, Krčkoj, Zadarskoj i Skopsko-prizrenskoj biskupiji te hrvatskim franjevačkim provincijama sv. Ćirila i Metoda, sv. Jeronima franjevaca konventualaca, Presvetog Otkupitelja u Splitu, Uznesenja BDM u Mostaru, Hrvatskoj pokrajini Družbe Isusove, Hrvatskoj karmelskoj provinciji sv. Josipa i Hrvatskoj salezijanskoj provinciji sv. Ivana Bosca.
Svećenici slavljenici zaređeni 1993. godine:
Dragutin Cerovečki – Zagrebačka nadbiskupija
Norbert Koprivec – Zagrebačka nadbiskupija
Nedjeljko Pintarić – Zagrebačka nadbiskupija
Zdenko Perija – Zagrebačka nadbiskupija
Vlado Razum – Zagrebačka nadbiskupija
Franjo Sobočan – Zagrebačka nadbiskupija
Tomislav Šestak – Zagrebačka nadbiskupija
Vlado Borak – Varaždinska biskupija
Josip Koprek – Varaždinska biskupija
Jakov Golomeić – Bjelovarsko-križevačka biskupija
Darko Juras – Bjelovarsko-križevačka biskupija
Stjepan Šprajc – Bjelovarsko-križevačka biskupija
Vicko Obradović – Požeška biskupija
Mario Sanić – Požeška biskupija
Drago Škarica – Salezijanci, SDB
Mato Anić – Hrvatska pokrajina Družbe Isusove
Ivica Musa – Hrvatska pokrajina Družbe Isusove
Josip Batinić – Hrvatska pokrajina Družbe Isusove
Vinko Maslać – Hrvatska pokrajina Družbe Isusove
Fra. Žarko Relota – Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca
Fra. Zdravko Tuba – Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca
Fra. Marko Vrdoljak – Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca
Fra. Anto Barišić – Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda
Fra. Dragutin Bedeničić – Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda
Fra. Mario Cifrak – Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda
Fra. Ivan Miklenić – Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda
Fra. Ilija Mijatović – Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda
Fra. Ante Crnčević – Hrvatska franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split
Fra. Ivan Marić, Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM, Mostar
o. Vinko Mamić – Hrvatska karmelska provincija sv. Josipa
Anton Valković – Krčka biskupija
don Kristo Gjergji – Skopsko – prizrenska biskupija
Don. Ivica Babić, Hvarska biskupija
Jure Zubović, Zadarska biskupija
