GOVOR KARDINALA BOZANIĆA
Molitvom Srednjeg časa započeo je u ponedjeljak 11. prosinca 2017. godine u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta predbožićni susret zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića sa svećenicima koji djeluju na području Zagrebačke nadbiskupije.
Pozdravljajući okupljene na čelu s Kardinalom i pomoćnim biskupom mons. Ivanom Šaškom te pomoćnim biskupom u miru mons. Valentinom Pozaićem, u pozdravnom govoru pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski naglasio je da se susret održava u ovom ambijentu po Kardinalovoj želji da na predbožićnom susretu sudjeluju svi svećenici i đakoni koji djeluju na području Nadbiskupije, dodavši da je ova godina u znaku 20-te obljetnice Kardinalova imenovanja zagrebačkim nadbiskupom.
U nastavku govora naveo je neke od glavnih događaja koji su obilježili ovu kalendarsku godinu u životu Zagrebačke nadbiskupije. To su zasjedanja Druge sinode zagrebačke nadbiskupije, proslava Godine sv. Josipa, proslava Majke Božje od Kamenitih vrata, blagoslov obnovljene zgrade Nadbiskupijskog i kaptolskog arhiva, radost đakonskog i svećeničkog ređenja, zahvala za biskupsko služenje pomoćnog biskupa u miru mons. Valentina Pozaića, početak izgradnje Caritasova doma za mlade, pohod državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina i blagoslov velike dvorane na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, izgradnja tri nove crkve u Velikoj Mlaki, Stubičkim Toplicama i Poznanovcu.
Osvrćući se na 20-tu obljetnicu imenovanja kardinala Bozanića zagrebačkim nadbiskupom, biskup Gorski je istaknuo kako je vrijeme nadbiskupske službe kardinala Bozanića u Zagrebačkoj nadbiskupiji obilježeno mnogobrojnim događajima i djelima te naveo neke od njih. To su: beatifikacija kardinala Stepinca, reorganizacija Nadbiskupije s obzirom na osnivanje novih biskupija, reorganizacija nadbiskupijskog Caritasa, uvođenje financijskog sustava, osnivanje Tiskovnog ureda, rad Međubiskupijskog crkvenog suda, pokretanje Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, izgradnja Svećeničkog doma sv. Josipa za umirovljene, bolesne i nemoćne svećenike, obnova Bogoslovije, organizacija pastorala mladih kroz formaciju animatora, rad Nadbiskupijskog pastoralnog instituta kroz koji je u deset godina rada na 1600 događaja sudjelovalo više od dvjesto tisuća osoba, povijesni pohod pape Benedikta XVI te susreti s mladima i obiteljima; osnivanje 25 novih župa, izgradnja 39 novih crkava i pastoralnih dvorana (33 crkve), zaređenje 15 trajnih đakona te 94 svećenika.
Svoj govor biskup Gorski završio je zahvalom kardinalu Bozaniću na nadbiskupskom služenju u Zagrebačkoj nadbiskupiji čestitavši mu u ime svih okupljenih Božić i Novu godinu.
Zahvalivši biskupu Gorskom na riječima pozdrava i čestitkama, kardinal Bozanić je izrazio radost zbog susreta, osobito stoga što mu se ostvarila želja da na predbožićnom susretu sudjeluju svi svećenici, dijecezanski kao i redovnički, te đakoni koji djeluju na području Zagrebačke nadbiskupije što bi trebalo biti i narednih godina u ponedjeljak poslije Druge nedjelje došašća.
„Drago mi je da sam sada ovdje zajedno s vama, i to u ovakvom sastavu, upravo radi toga što sam posljednjih tjedana bio manje fizički prisutan u zajedničkim nadbiskupijskim događanjima. Naime, kako vam je poznato, već od kolovoza ove godine, zbog iznenadnih zdravstvenih teškoća, bio sam prisiljen podložiti se liječenju i rehabilitaciji, što se, hvala Bogu, čini mi se privodi kraju. Svatko od nas ima svoje tjelesne i dobne granice s čime moramo računati i to respektirati, pa i u programiranju svojih dnevnih, tjednih i mjesečnih zadataka. A vama, draga subraćo u svećeništvu, kao i svim našim vjernicima, od srca zahvaljujem na blizini, zanimanju, a posebno na molitvama kojima me pratite.“
U nastavku govora Kardinal se osvrnuo na sveprisutno slavlje došašća kako u Zagrebu tako i diljem naše Domovine. Zahvaljujući upravo tim inicijativama u život kršćana i svekolike društvene zajednice na jedan novi način ulazi pojam i svijest o došašću. Crkva je ona koja je došašćem obilježila našu kulturu i civilizaciju.
„Nasuprot svjetskim događanjima, onim isplaniranima, kao i onim nepredvidivima, Crkva s liturgijskom godinom predlaže drukčiju podjelu vremenskih razdoblja i drukčije gleda na vrijeme. Po kršćanskoj poruci sve što se događa u vremenu koje živimo ima svoj temelj, usmjerenje i središte, svoj izvor i vrhunac, u Isusu Kristu koji je središte ljudske povijesti. Od njega i po njemu brojimo godine koje prolaze. On Isus Krist, naš Spasitelji i Otkupitelj, skriven u slavi Očevoj, prisutan je i djeluje u ljudskoj povijesti, kako nam je i sam obećao: ‘Evo, ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta’ (Mt 28,20)“, istaknuo je Kardinal.
„Pozvani smo, draga braćo svećenici, očima vjere razmatrati stvarnost vremena što ga živimo, a u kojem se događa naše spasenje. Narod Božji koji u ovo vrijeme došašća rado dolazi na mise zornice, zatim vjernici, i mlađi i stariji, koji u redu strpljivo čekaju svetu ispovijed, pa i oni kršćani i ljudi dobre volje kojima je lijepo doći ovih adventskih dana na naše trgove i ulice da bi se družili u jednom drukčijem ozračju, svi oni čekaju Onoga koji dolazi, oni to svjedoče, pa iako toga i ne bili svjesni. Čovjek čeka Boga koji mu dolazi. Ljudi traže Spasitelja, jer čovjek bez Boga ne može.
Zahvaljujući liturgijskoj godini Crkva nam otvara i nudi vjerničku perspektivu života, koji je prosvijetljen vjerom Evanđelja. Stoga su i novija događanja u došašću, pa i ‘Advent u Zagrebu’, izazov i prilika Crkvi zagrebačkoj za kršćanski navještaj u ovom vremenu i suvremenim prilikama. Nemojmo nikad posustati pred teškoćama na koje nailazimo. Jedan od zadataka naše svećeničke službe jest da budemo među ljudima djelatni posrednici i živi svjedoci Kristova spasiteljskog djela“, rekao je Kardinal.
Istaknuvši da nam Riječ Božja u došašću upućuje snažne pozive na bdijenje i pripravnost, Kardinal je pozvao svećenike da bdiju i mole „da nas ne obuzme san distanciranosti, da ne ostanemo neprisutni, ondje gdje smo pozvani biti nazočni i dati svoj kršćanski i crkveni doprinos. Potrebno je čuvati našu hrvatsku tradiciju i dati vlastiti doprinos ponudama iz riznice katoličke kulturne baštine, treba tumačiti kršćansko značenje pojmova koje koristimo i gdje god je moguće unositi kršćanske sadržaje u zadane, ali i nove okvire. O tome je koristan intervent imao naš biskup Ivan na Četvrtom sinodskom zasjedanju. Dakako, uvijek je potrebno imati strpljenja i razumijevanja za one koji su daleko ili možda na rubu. Imajući na pameti Isusovu opomenu: ‘Tko nije protiv nas, za nas je’ (Mk 9,40).“
Govoreći u nastavku o radu Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, Kardinal je naveo da je peto i posljednje zasjedanje planirano za 9. veljače 2018. godine, a svečani završetak same Sinode na blagdan blaženog Alojzija Stepinca, 10. veljače 2018. godine, u godini kada se spominjemo 20. obljetnice proglašenja blaženim našeg svetog pastira i mučenika kardinala Stepinca.
Sa završetkom Sinode započinje razdoblje njezine provedbe, rekao je Kardinal istaknuvši da je tijekom svih zasjedanja neprestano dolazila do izražaja hitna potreba efikasnije unutarcrkvene komunikacije i nužnost novog navještaja naravi Crkve Kristove da bi sami vjernici bolje razumjeli što to znači biti član Crkve.
Na kraju svog govora Kardinal je svećenicima zahvalio što poput svetog Ivana Krstitelja, pripravljaju put Gospodinu, osobito odrješujući grijehe u sakramentu pokore, zaželjevši im da njihovi pohodi obiteljima i susreti s vjernicima budu očitovanje pastoralne ljubavi Crkve koja uvijek želi biti blizu čovjeku u njegovom svakodnevnom životu.
„Došašće nas priprema za Božić. Dok se pripremamo za svetkovanje otajstva Kristova rođenja u Godini svetog Josipa, zagledani u svetu Obitelj pokraj novorođenog Kralja, uz Blaženu Djevicu Mariju, nalazi se u samozatajnoj blizini sveti Josip, Marijin prečisti zaručnik. Sve nas to potiče da poput svetog Josipa stvaramo ozračje topline i prihvaćanja za sve, a posebno za one koji su iskušavani trpljenjem i siromaštvom.“
Svim prisutnim svećenicima kao uspomena na susret, podijeljene su medalje izrađene za 20-tu obljetnicu imenovanja kardinala Bozanića zagrebačkim nadbiskupom. Susret je završio zajedničkim objedom.
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
