Predavanje “Slika Boga u vjeronaučnim udžbenicima” na 56. teološko-pastoralnom tjednu u Zagrebu u srijedu 27. siječnja održao je dr. Denis Barić. Istaknuo je kako tim izlaganjem, imajući pred sobom udžbenike za katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj, želi pokazati na koji je način u njima prisutan govor o Bogu, koje slike o Bogu prevladavaju u spomenutim udžbenicima te na koji se način slika Boga predstavlja učenicima određene dobi odnosno vjeronaučnog godišta”.
Taj je cilj povezao s Izvanrednom godinom milosrđa i papinskom bulom Misericordiae vultus, u kojoj je već implicite dana jedna slika o Bogu, a to je slika milosrdnoga Oca. Posebno je istaknuo poziv pape Franje u ovoj Svetoj godini: upoznati Boga, nanovo otkriti Boga, otkriti njegovo lice, te uvijek iznova otkrivati putove za upoznavanje Boga. Barić je kratko ukazao i na pravni okvir glede udžbenika za osnovnu i srednju školu u Republici Hrvatskoj, koji “treba poštovati svaki obvezni i izborni nastavni predmet, pa tako i predmet Katoličkoga vjeronauka”.
Usredotočujući se na udžbenike, naglasio je kako ne donosi analizu svakoga udžbenika zasebno s obzirom na pojedini razred, već objedinjuje slike Boga imajući pred sobom tri razine: niži razredi osnovne škole, viši razredi osnovne škole te naposljetku udžbenici u srednjoj školi.
Pojasnio je, kako je analiza slike Boga u vjeronaučnim udžbenicima tijesno vezana uz Plan i program katoličkoga vjeronauka u osnovnim i srednjim školama, poradi čega se već uvidom u spomenuti Program može dobiti paušalna slika Boga u udžbenicima, no biva zanimljivim vidjeti kako ona biva razrađena odnosno posredovana, koji su ciljevi i ishodi definirani za posredovanje slike Boga u određenom vjeronaučnom godištu, pri čemu do izražaja dolazi upravo važnost udžbeničkoga standarda o kojemu je unutar pravnoga okvira bilo riječi.
Govoreći o udžbenicima za niže razrede osnovne škole,istaknuo je kako u njima Bog zauzima vrlo važno mjesto, a ako bi se željelo sliku Boga svesti na nekoliko izrijeka, onda bi to bile slika “Boga Stvoritelja”, “Boga – dobrog Oca”, “Boga Spasitelja” i “Boga – milosrdnoga Oca”. Te četiri slike Boga u udžbenicima za niže razrede osnovne škole nastale su objedinjavanjem mnogostrukih sadržaja u udžbeniku koji govore o Bogu, te popratnih i(li) uporišnih tekstova koji pomažu u otkrivanju slike Boga, a to su svetopisamski i književno-umjetnički tekstovi, pjesme i sl., rekao je dr. Barić, te ukratko približio svaku od tih slika kako je predstavljena u udžbenicima.
Govoreći o višim razredima osnovne škole, u četiri vjeronaučna udžbenika prisutnost i govor o Bogu može se svesti u nekoliko slika, a to su “Biblijski Bog”, “živi/osobni Bog” i “Bog slobode”. U osvrtu na udžbenike katoličkoga vjeronauka za četverogodišnje srednje škole istaknuo je dvije slike Boga – “Iskustveni Bog” i “Bog nade”. Imajući pred sobom adresate spomenutih udžbenika, odnosno poznajući njihovu razvojnu dob, onda će, barem okvirno, biti jasan odabir tih dviju slika Boga kao ključnih u vjeronaučnim udžbenicima srednjih škola.
Traženje smisla, potraga za vlastitim identitetom, živjeti iskustvo prenatrpane i zahtjevne sadašnjosti zbog koje se nerijetko nalaze u različitim krizama i pred različitim izazovima; kad je pak religiozna dimenzija života u pitanju, onda se sve nekako stavlja u sferu privatnoga, stavljajući prioritet na zadovoljavanja osobnih potreba. To su neki najosnovniji podaci iz “osobne iskaznice” srednjoškolaca i tu se nekako uklapaju spomenute dvije slike Boga, pojasnio je.
U zaključku je, između ostaloga, važnim u posredovanju slike Boga istaknuo činjenicu da vjeronaučni udžbenik odnosno predmet Katoličkoga vjeronauka nije jedini posrednik slike Boga. Koliko ostali čimbenici posreduju sliku Boga i kakva je to slika, odnosno koliko obitelj danas posreduje sliku o Bogu i kakva je to slika, s kakvom slikom Boga učenici dolaze u prvi razred osnovne škole? Koliko god bili svjesni činjenice da osim obitelji, za dobivanje slike o Bogu učenici bivaju potpomognuti i raznim ponudama društvenoga života u kojemu se nalaze, ipak nikad dovoljno ne možemo istaknuti važnost obitelji i dobi djetinjstva u stjecanju slike o Bogu.
Nezamjenjivu ulogu u posredovanju slike Boga ima osoba vjeroučitelja/vjeroučiteljice, koji vjeronaučni udžbenik trebaju poznavati i upotrebljavati, reći će neki, kao dirigent partituru svoje simfonije. “Uostalom, čini mi se da pritom nije dovoljno samo poznavati i upotrebljavati vjeronaučni udžbenik, već i živjeti ono što udžbenik posreduje, jer vjerujem da smo i sami toliko puta osjetili da mladi koji su tražitelji smisla, traže životna uporišta, više i ne pitaju postoji li Bog, kakav je Bog, već sa stubokom govore odnosno vape: Pokažite nam Boga! A tko im može pokazati Boga doli onaj/ona koji žive Boga i posreduju životom ispravnu sliku o Bogu”, zaključio je dr. Barač. (IKA)
