Večernjim pohvalama i uvodnom riječju zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića započelo je u petak 24. studenog 2017. godine Četvrto zasjedanje Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.
„Crkva zagrebačka u hrvatskome društvu“ tema je dvodnevnog zasjedanja u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, a članovi Sinode ovaj će put raspravljati o promicanju jedinstva među kršćanima, međureligijskom dijalogu, karitativnoj zauzetosti Crkve, socijalnoj dimenziji crkvenoga djelovanja, o kulturi, znanosti i umjetnosti u Crkvi, katoličkim odgojno-obrazovnim ustanovama te o Crkvi i medijima.
Ovim zasjedanjem Crkva zagrebačka, osnažena sinodskim iskustvom, želi još više svoj pogled i nastojanje usmjeriti prema krajnjem cilju pastoralnog poslanja što ga je Crkva primila od svoga Utemeljitelja, a to je jedinstvo svih kršćana i svekolike ljudske obitelji – rekao je kardinal Bozanić u svom uvodnom govoru.
Zapravo, nastavio je Kardinal, riječ je o trojakom „ekumenizmu“ što su ga posebno naglašavali koncilski pape i koji je toliko na srcu papi Franji, a to su: ekumenizam među kršćanima, međureligijski dijalog i dijalog među svim ljudima radi postizanja i očuvanja mira u svijetu i suživota u slozi velike ljudske obitelji.
Podsjetio je na dva znakovita projekta Zagrebačke nadbiskupije u ovoj sinodskoj godini: dom za siromašne mlade i studente bez doma na Selskoj cesti što ga prati akcija Caritasa Zagrebačke nadbiskupije „Da život imaju“ te dovršetak Velike dvorane u krugu kampusa Hrvatskog katoličkog sveučilišta za potrebe studenata Sveučilišta i za druge kulturno-znanstvene inicijative u našem Gradu.
Kad je riječ o djelovanju Crkve u društvu, posebno o crkvenim društvenim pothvatima, dopustite mi da ovdje sve nas, kao članove Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, pozovem da se čuvamo, rekao bih, mentaliteta neodgovornih prijedloga i želja, pojave koja se često promiče i u našoj javnosti namećući tako pojedincima i društvu u cjelini osjećaj nemogućnosti, nezadovoljstva i frustracije – naglasio je Kardinal te nastavio: Naime, dijete ima pravo odmah željeti ono što vidi, što mu se svidi, što mu se predstavi, što susreće kod drugih. Odrastao čovjek treba imati osjećaj za stvarnost i mogućnosti, držeći se evanđeoskog savjeta (usp. Lk 14, 28-32) da je potrebno prije stati i proračunati što mogu učiniti, stati i promisliti koji je prijedlog moguć u našim okolnostima te odgovorno odlučiti kako ću se u taj svoj prijedlog osobno, odnosno zajedno sa svojom župnom ili drugom vjerničkom zajednicom, uključiti.
Govoreći o odnosu Crkve i društva, istaknuo je kako Crkva nema gotova tehnička rješenja za svakodnevna društvena pitanja, niti je pozvana preuzeti neposrednu odgovornost u njihovom rješavanju. Ona, kazao je Kardinal, ne predlaže ekonomske i političke programe, niti daje prednost jednima na račun drugih, već prepoznaje autonomiju ovozemnih stvarnosti, promiče dostojanstvo čovjeka koji je pozvan izvršiti svoju zadaću u svijetu.
Pozdravnu riječ uputio je i mitropolit Eparhije zagrebačko-ljubljanske Porfirije Perić, koji je kazao kako je na nama kršćanima i svim drugim abrahamskim religijama da gradimo mir među ljudima, jer ključnu ulogu u religijama imaju sloboda za mir i sloboda za ljubav.
Prostori na kojima živimo uvijek su bili mjesto dodira Istoka i Zapada, prostori njihove simbioze, stoga je važno da mi, vjerski predstavnici, afirmiramo povijesne tekovine i budemo aktivni sudionici međureligijskih susreta, ali i susreta s agnosticima i ateistima – rekao je mitropolit Perić.
Ova Sinoda, nastavio je, kao i svaka druga okupljanja vjerskih zajednica, ima za cilj da na teološki i crkveni način odgovori na pitanja suvremenog društva. Crkve i vjerske zajednice ne da mogu biti, nego one moraju biti povezujući faktor, jer osnovne sastavnice svake religije jesu dijalog, razumijevanje, mir i ljubav – zaključio je Mitropolit.
Prisutnima se potom obratio akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. On je u svom pozdravu podsjetio da je Crkva kroz povijest gradila hrvatski identitet te da bi sada bilo čudno da ne sudjeluje u aktivnom životu i svim djelatnostima društva o kojima će članovi Sinode tijekom ova dva dana zasjedanja raspravljati.
Nakon pozdravnih riječi, okupljenima se obratio tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije dr. sc. Denis Barić te se osvrnuo na period između dvaju zasjedanja Sinode. Kardinalu Bozaniću potom je predana pergamena s posvetom na kojoj su ispisana imena svih 188 članova Sinode.
Tematsko područje predstavio je voditelj Povjerenstva za Četvrto tematsko područje Sinode mons. dr. Stjepan Baloban. Uz njega, Povjerenstvo čine mons. Zlatko Koren, s. Jelena Lončar, gđa Blaženka Jančić te prof. dr. sc. Gordan Črpić.
Nakon prvog dijela sjednice, uslijedila je rasprava, odnosno interventi članova Sinode.
Četvrtom zasjedanju Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije prisustvovali su i ovi uvaženi gosti: biskup Evangeličke Crkve u Republici Hrvatskoj Branko Berić, član Protestantskog evanđeoskog vijeća u RH i glavni tajnik Saveza baptističkih Crkava u RH Željko Mraz, rabin Židovske općine u Zagrebu Luciano Moše Prelević, Mevludi ef. Arslani, izaslanik muftije Aziza ef. Hasanovića, Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu te Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske.
Program drugog dana zasjedanja, u subotu 25. studenog, započinje u 9.30 sati jutarnjim pohvalama.
U subotu, 25. studenog predviđena je konferencija za novinare Tiskovnog ureda na kojoj će sudjelovati članovi Sinode. Konferencija će se održati u 14 sati u Branjugovoj ulici 1.
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
